I na početku novog milenijuma, globalizacija je fenomen koji dramatično obeležava duh vremena i najznačajnije oblikuje politiku, ekonomiju i društveni život sveta, mada nejednako i sa različitim posledicama. Širenje tržišta preko cele planete, gomilanje bogatstva u sve manjem broju država a unutar kojih je sve veća disproporcija između bogatih i siromašnih, sve veća moć i uticaj transnacionalnih korporacija i trendovi selidbe kapitala u nerazvijena područja, samo su neke od karakteristika ovog fenomena.
Ovaj fenomen karakteriše i izuzetna dinamika društvenih zbivanja, procesa i promena koje su se dogodile u novim oblicima političkog organizovanja, u nastajanju novih potreba, standardu i kvalitetu, jednom rečju u svim aspektima života. Jedan od takvih društvenih procesa, koji je obeležiio period iza nas, svakako je proces tranzicije, proces koji je na veoma konfliktan, protivurečan i turbulentan način zahvatio sve zemlje Centralne i Jugoistočne Evrope, trajno menjajući njihov ekonomski, socijalni, društveni i politički lik. Ovaj proces, koji je započeo simbolički i faktički rušenjem Berlinskog zida, nesporno je srušio mnoge društvene, ekonomske, socijalne, političke i moralne zidove, mada mnogi takvi i dalje postoje u sistemu vrednosti, načinu života i društvenoj praksi u celini.
Međutim, bez obzira na žestok tempo kojim se ovi procesi odvijaju još uvek nije ni na vidiku stvaranje globalnog sela i nestanak malih kompanija, tako da postoji realna potreba funkcionisanja velikog broja privrednih subjekata, a ne samo malih i srednjih preduzeća, u potpuno novim tržišnim uslovima. Ti novi uslovi oličeni su u jačanju liberalizacije svetske trgovine, institucionalizaciji mehanizama EU, spovođenju CEFTA sporazuma, povećanoj konkurenciji, značaju marketinga i sl.
Sve ovo jesu ekonomski razlozi za povezivanje privrednih subjekata na prostoru prethodne Jugoslavije, Jugoistočne i Centralne Evrope pa i šire.
Slovenija, država koja je članica EU, članica STO i članica grupe razvijenih zemalja jeste pokretač i prvi inicijator povezivanja privrednih subjekata na području prethodne Jugoslavije. I ovaj projekat povezivanja se sa uspehom realizuje već nekoliko godina. Počelo je sa Srbijom, prošireno na Bosnu i Hercegovinu a sva dosadašnja iskustva i ekonomski pokazatelji ukazuju da je projekat potrebno širiti dalje, kako na zemlje prethodne Jugoslavije tako i šire.
Osnovni motiv privrednih subjekata je izlazak i opstanak na tržištu i ostvarivanje profita. Međutim, zbog ukupnih ekonomskih kretanja, svetske finansijske i ekonomske krize koja je zahvatila i ove prostore, žestoke konkurencije i ukupnosti procesa koji vladaju, to nije nimalo lako. Otuda povezivanje privrednih subjekata sa ovih prostora ostaje kao imperativ, kao jedina šansa, uspešnosti poslovanja.
Inicijator i pokretač povezivanja privrednih subjekata bili su dalekovidi u svom poduhvatu a izdavači novog poslovnog kataloga “Poslovni partneri iz Slovenije” moraju preuzeti obavezu širenja istog na druge zemlje regiona. Istovremeno koristim priliku da izdavačima poslovnog kataloga čestitam na dosada uspešno obavljenom poslu.
Doc.dr Dobrosav Radovanović
Univerzitet za poslovne studije
Banja Luka