Zašto investirati u Republiku Srpsku - Poslovni partneri
INNDEX – pretraživač za pametne telefone za gradove Srbije i Bosne i Hercegovine
29. септембар 2015.
Predgovor poslovnom katalogu 2016 / 2017 – Mr Milan J. Mihajlović
3. јануар 2017.

Zašto investirati u Republiku Srpsku

  • Izuzetno povoljan geografski položaj s aspekta blizine EUzoran_savic
  • Makroekonomska stabilnost
  • Povoljan tretman stranih investitora
  • Stimulativna poreska politika
  • Pozitivan odnos prema stranim direktnim ulaganjima
  • Slobodan pristup tržištima jugoistočne Evrope i EU
  • Dugogodišnja tradicija industrijske proizvodnje
  • Veliki broj raspoloživih industrijskih zona, atraktivnih lokacija i proizvodnih objekata
  • Relativno jeftina i dobro obučena radna snaga
  • Prirodni resursi
  • Stabilna domaća valuta vezana za euro
  • Potpisani bilateralni i trgovinski ugovori na nivou BiH

Povoljni troškovi poslovanja

  • Troškovi poslovanja, među najkonkurentnijim u regionu, su još jedan razlog za investiranje u Republiku Srpsku.
  • Porez na dobit i porez na dohodak iznose 10%, a PDV 17%.
  • Doprinosi na zarade iznose 33%. (Novim zakonskim rješenjima stopa doprinosa se smanjuje tako da će ukupna stopa doprinosa na bruto platu iznositi 31,6% )
  • Investitori su oslobođeni plaćanja PDV-a na izvoz dobara i usluga, ulaganje u opremu i nekretnine, uvoz za bescarinska skladišta i slobodne zone, pružanje usluga od opšteg i kulturnog značaja.
  • Prosječna neto plata je 412 €. Gotovo 60% lica koja traže posao imaju srednje ili više obrazovanje, a njih 30% je mlađe od 30 godina.
  • Važno je istaći da Republika Srpska ima najniže cijene električne energije u regionu, prosječno 0,044 €/ kWh u posljednje tri godine.

Reforme poslovnog okruženja

Zahvaljujući reformi registracije poslovanja, kojom je u Republici Srpskoj od 01.12.2013. godine uveden jednošalterski sistem registracije, za osnivanje firme u Republici Srpskoj potrebno je samo 3 dana, i manje od 200 € ukupnih troškova.

Zakoni o javno-privatnim partnerstvima, koncesijama i privrednim društvima, osiguravaju efikasno investiranje.

Povoljan tretman stranih investitora

  • Strani ulagač ima jednaka prava i obaveze kao domaći ulagači;
  • Prava i koristi stranih investitora ne mogu biti obustavljena ili odbijena donošenjem naknadnih zakona ili regulative
  • Strani ulagač može posjedovati nekretnine u Republici Srpskoj i uživa ista imovinska prava u pogledu nekretnina kao građani i pravna lica Republike Srpske.
  • Inostrani kapital u opremi je izuzet od plaćanja uvozne carine i carinskih dažbina.
  • Strani ulagači mogu slobodno zaposliti strana lica, na osnovu zakonskih odredbi imigracionog i radnog prava u Republici Srpskoj.
  • Zakon o porezu na dobit omogućava umanjenje poreske osnovice za ulaganja u postrojenja i nepokretnosti u slučaju kada se ona koriste u svrhu proizvodne i prerađivačke djelatnosti. Umanjenje poreske osnovice predviđeno je i u slučaju zapošljavanja 30 radnika u toku kalendarske godine.
  • Strani ulagači su zaštićeni od procesa nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije ili mjera sa sličnim djelovanjem; ove mjere se mogu preduzimati samo u javnom interesu u skladu sa zakonima u Republici Srpskoj.
  • Strani ulagači mogu slobodno prenijeti u inostranstvo dobit, koja je rezultat njihove investicije u Republiku Srpsku.
  • Uredbom o uslovima i načinu realizacije programa podrške zapošljavanju predviđena su sredstva za stimulisanje novog zapošljavanja koja se obezbjeđuju u Budžetu Republike Srpske gdje se za projekte iz oblasti proizvodnje, obezbjeđuju podsticaji za zapošljavanje za najmanje 50 radnika a visina podsticaja po novozaposlenom radniku iznosi 3.000,00 KM.

Više informacija na:
http://www.investsrpska.net/index.aspx?langid=3

ENERGETIKA

Slivovi rijeka Trebišnjice, Drine i Vrbasa predstavljaju bogat hidroenergetski potencijal koji iznosi oko 10.000 GWh godišnje, od čega je 70% neiskorišćeno. Republika Srpska u postojećim objektima proizvodi od 5.200-5.500 GWh godišnje. Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2030. Godine predviđeno je sljedeće:

  • Planirane investicije od 11 milijardi KM u energetskom sektoru do 2030. godine potvrđuju dodatno o kakvom potencijalu Republike Srpske se može govoriti a posebno kod proizvodnje električne energije, kako u postojećim tako i novim objektima.
  • U oblasti obnovljivih izvora energije, uspostavljen je regulatorni okvir koji omogućava podsticajne mjere i realizaciju projekata koji su zasnovani na korišćenju ovih izvora energije. Tu se prije svega misli na neiskorišten hidropotencijal malih vodotokova ali i na projekte zasnovane na korišćenju solarne energije, vjetropotencijala, geotermalne energije, biomase i slično.

Više informacija moguće je dobiti na veb stranici ministarstva:
http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/OM/Resori/energ/Pages/Splash.aspx

DRVNA INDUSTRIJA

  • U drvnoj industriji posluje 519 privrednih subjekata
  • Drvna industrija ostvaruje preko 16% ukupno ostvarene proizvodnje Prerađivačke industrije,
  • U drvnoj industriji je zaposleno 8.821 radnik ili 20% ukupno zaposlenih radnika Prerađivačke industrije,
  • Drvna industrija ostvaruje najveći suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni prerađivačke industrije (pokrivenost uvoza izvozom je 423% u 2014. godini),
  • Preko 50% proizvodnje drvne industrije se plasira na inostrana tržišta,
  • Drvna industrija ostvaruje 391.767.000 KM ili 17% ukupnog izvoza Prerađivačke industrije.

Prednosti za ulaganje u ovaj sektor:

  • Drvna industrija za sirovinu koristi domaće prirodne resurse,
  • Tradicija u preradi drveta je preko 150 godina,
  • Drvna industrija je ekološki prihvatljiva djelatnost,
  • Kapaciteti drvne industrije locirani su na širem području Republike Srpske i zastupljeni su u gotovo svakoj opštini,
  • Povoljan geografski položaj i niski transportni troškovi,
  • Konkurentna cijena rada,
  • Slobodni kapaciteti, koji se za kratko vrijeme mogu staviti u funkciju.

METALNA INDUSTRIJA

  • Najveći izvoznici iz Republike Srpske posluju u metalskom sektoru – čemu su doprinijeli konkurentna cijena rada, dobar geografski položaj, niski transportni troškovi, kao i značajni izvori sirovina.
  • U Metalnoj industriji posluju 457 privredna subjekta,
  • Ovaj sektor ostvaruje preko 27% ukupno ostvarene proizvodnje Prerađivačke industrije,
  • U Metalnoj industriji je zaposleno 11.458 radnika ili 27% ukupno zaposlenih radnika Prerađivačke industrije,
  • Metalna industrija ostvaruje 645.041.000 KM ili 28% ukupnog izvoza Prerađivačke industrije.

Prednosti za ulaganje u ovaj sektor:

  • Duga tradicija proizvodnje,
  • Proizvodni kapaciteti raspoređeni na čitavom prostoru Republike Srpske,
  • Povoljan geografski položaj koji omogućava da isporuke stignu do bilo koje lokacije u Evropi u roku od 24 časa,
  • Republika Srpska raspolaže značajnim osnovnim materijalima, sirovinama i energijom za rad,
  • Kvalitet i dostupnost visokostručne radne snage, uz konkurentnu cijenu rada,
  • Slobodan pristup tržištima jugoistočne Evrope i EU,
  • Slobodni kapaciteti koji se mogu staviti u funkciju,
  • Najveći izvoznici Republike Srpske posluju u metalnom sektoru.

SEKTOR TEKSTILA

  • U industriji tekstila, kože i obuće posluje 160 privrednih subjekata.
  • Industrija tekstila, kože i obuće ostvaruje oko 14,0% ukupno ostvarene proizvodnje u prerađivačkoj industriji.
  • U industriji tekstila, kože i obuće je zaposleno oko 24,0% ukupno zaposlenih radnika u prerađivačkoj industriji.
  • Industrija tekstila, kože i obuće ostvaruje oko 21,0% ukupno ostvarenog izvoza prerađivačke industrije i ostvaruje suficit izvoza.

Prednosti ulaganja u Industriju tekstila, kože i obuće su:

  • duga industrijska tradicija
  • stručna i obučena radna snaga,
  • slobodan pristup tržištima jugoistočne Evrope i EU,
  • niži troškovi radne snage nego u zemljama okruženja,
  • veliki neiskorišteni postojeći kapaciteti,
  • fleksibilnost proizvodnje i mogućnost isporuke u kratkom roku
  • podrška ovom sektoru kroz primjenu manje osnovice za doprinose zaposlenima koja iznosi 25% od prosječne mjesečne bruto plate u RS,
  • značajni neiskorišćeni resursi sirove kože i vune u Republici Srpskoj.

Više informacija o sektoru moguće je dobiti na veb stranice ministarstva:
http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/OM/Resori/metaln/Pages/Splash.aspx

Zoran Savić
Pomoćnik ministra
Resor za razvoj MSP i preduzetništva

Comments are closed.